Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Zaba i PBZ na kamatama zaradili 1,3 milijarde kuna

Dvije vodeće banke u Hrvatskoj Zagrebačka banka (Zaba) i Privredna banka Zagreb (PBZ) u prvom su tromjesečju sasvim solidno zaradile na kamatama.

Prema podacima iz njihovih nekonsolidiranih financijskih izvješća, te su dvije banke ukupno na kamatama zaradile 18,6 posto više nego godinu ranije. Zagrebačka je banka po toj stavci uprihodila 757,5 milijuna kuna, odnosno gotovo 125 milijuna kuna više nego u prva tri lanjska mjeseca. Izraženo u postocima, Zabini neto kamatni prihodi skočili su 19,7 posto. U toj banci pjašnjavaju da je porast neto prihoda od kamata rezultat rasta volumena kredita komitentima od 3,8 posto, značajno nižih troškova financiranja (za 97 milijuna kuna) te povećanih neto prihoda od suspendirane kamate iz prethodnih razdoblja (za 45 milijuna kuna). Upitani da li očekuju trend rasta i u nastavku godine, iz Zabe su poručili kako je zbog »recesijskog okruženja, kontinuiranog smanjenja kamatnih stopa na kredite i ograničenih mogućnosti daljnjeg sniženja troškova financiranja, realno očekivati da će do kraja poslovne godine doći do usporavanja rasta poslovnih prihoda«.

Zabin glavni konkurent PBZ zabilježio je nešto nižih 17 posto rasta "čistog" kamatnog prihoda od 541,2 milijuna kuna. U toj banci ističu da neto kamatni prihod PBZ-a za prvo tromjesečje 2011. bilježi povećanje prije svega zbog dvaju čimbenika. »Prvi se odnosi na blago povećanje prihoda od kamata od 3,3 posto, što proizlazi iz umjerenog oporavka kreditne aktivnosti te nešto većeg volumena zajmova i potraživanja. Drugi čimbenik s najvećim utjecajem je smanjenje kamatnih troškova od 13,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je pod još velikim utjecajem krize trošak financiranja bio razmjerno velik. To se manifestiralo prosječno većim kamatnim stopama na primljene kredite i depozite. S obzirom na evidentne okolnosti za prvo tromjesečje 2011., spomenuti trošak financiranja ipak dolazi u prosječne okvire realizirane u godinama prije krize«, ističu iz PBZ-a.

UniCreditova banka-kćer u tom segmentu pokazuje nešto slabiji potencijal od PBZ-a, jer je ukupni kamatni prihod od 1,3 milijarde kuna uvećala za 2,2 posto. No, zato su joj pali prihodi od naknada i provizija na kojima domaće banke, po nekim mišljenjima neopravdano, zarađuju znatan novac. Zaba je na naknadama i provizijama zaradila 210,8 milijuna kuna ili 6,5 posto manje. Oko 14 milijuna kuna manje u tom segmentu rezultat su »drugačije dinamike realizacije prihoda u segmentu investicijskog bankarstva te nižih naknada od platnog prometa«, navodi se u Zabinu izvješću. PBZ ne muče takve brige. Njegov neto priljev od te vrste prihoda porastao je 5,2 posto na više od 119 milijuna kuna. Uprava banke u izvješću je navela da je šest milijuna kuna više u tom segmentu poslovanja zarađeno zbog stabilnog rasta nekamatnih prihoda i pozitivnih učinaka racionalizacije poslovanja na strani nekamatnih troškova.

Kada se sve zbroji i oduzme, dvije najveće banke imaju dosta razloga za zadovoljstvo početkom ove godine. Neto dobit Zagrebačke banke nakon oporezivanja skočila je 55,5 posto na 432,2 milijuna kuna. Ipak, banka je naglasila da su na ostvareni rezultat utjecali rast volumena kredita, za 3,8 posto, te nižih troškova financiranja. Uz to, svoj su obol dali i jednokratni efekti značajno povećanih prihoda od revalorizacije zamjenskih obveznica, prihoda od dividendi i neto prihoda od suspendirane kamate iz prethodnih razdoblja. Kada bi se isključili ti jednokratni efekti, Zabina neto dobit iznosila bi 290 milijuna kuna, što je 4,2 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. PBZ-ova dobit od 213,5 milijuna kuna uvećana je 16,6 posto. Znakovito je da je PBZ-ova dobit rasla po dvoznamenkastim stopama iako su troškovi vrijednosnog usklađivanja i izdvajanja za gubitke viši 17,8 posto nego u istom razdoblju 2010. godine.